Poslovnik o radu Skupštine Advokatske-odvjetničke komore FBiH

Na osnovu člana 14 stav 3 Zakona o advokaturi-odvjetništvu Federacije Bosne I Hercegovine ( Službeni list FBiH, br. 40/02, 29/03, 18/05 i 68/05) i člana 55 stav (1) alineja peta Statuta Advokatske-Odvjetničke komore Federacije Bosne i Hercegovine –prečišćeni tekst , Skupština Advokatske-odvjetničke komore FBH , održana dana 08.05. 2010. godine usvojila je

POSLOVNIK O RADU SKUPŠTINE

ADVOKATSKE-ODVJETNIČKE KOMORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim Poslovnikom uređuje se rad svih oblika Skupštine Advokastke-odvjetničke komore FBiH (u daljnjem tekstu: Skupština) na osnovu Zakona o advokaturi-odvjetništvu (u daljem tekstu: Zakon) i Statuta Advokatske-odvjetničke komore FBiH (u daljem tekstu: Statut).

Poslovnikom se uređuje rad Skupštine po pitanjma koja nisu bliže uređena Zakonom i/ili Statutom.

SKUPŠTINA

Član 2.

Skupštinu Komore sačinjavaju delegati regionalnih advokatskih-odvjetničkih komora ( u daljem tekstu: regionalne komore), delegat advokatskih-odvjetničkih stručnih saradnika, ako su se udružili u svoju organizaciju ( u daljem tekstu: organizacija stručnih saradnika) i delegat organizacije advokatskih-odvjetničkih pripravnika.

Skupštine regionalnih komora biraju na svakih deset članova po jednog delegata u Skupštinu Federalne advokatske komore. Organizacija stručnih saradnika i organizacija advokatskih pripravnika delegiraju po jednog delegata u Skupštinu Komore (u daljem tekstu: delegat/delegati)

Mandat delegata u Skupštini Komore traje četiri (4) godine.

Član 3.

Skupština može biti izborna, redovna i vanredna, u skladu sa odredbama Zakona i Statuta.

Izborna Skupština vrši izbor organa Komore, u skladu sa Zakonom i Statutom i održava se radi izbora novih organa neposredno prije isteka mandata prethodno izabranih organa Komore.

Redovna godišnja Skupština Komore održava se jednom godišnje dok se vanredna i izborna Skupština održavaju po potrebi u skladu sa Statutom Komore i ovim Poslovnikom.

Skupštinu saziva predsjednik Komore slanjem obavijesti svim delegatima Skupštine i regionalnim komorama, najkasnije 15 dana prije njenog održavanja, odnosno u rokovima koji su ovim Poslovnikom posebno utvrđeni za izbornu Skupštinu.

Vanrednu Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore na svoju inicijativu , zahtjev Upravnog odbora Komore ili obrazložen zahtjev 1/3 delegata u Skupštini Komore. U slučaju kada se radi o zahtevu Upravnog odbora Komore ili 1/3 delegata u Skupštini Komore, predsjednik Komore je dužan vanrednu Skupštinu sazvati najkasnije u roku od mjesec dana od dana prijema takvog zahtjeva .

Svaka redovna ili vanredna Skupština, po svom sadržaju, može biti i djelimično izborna u slučaju isteka mandata, ostavke ili prestanka vršenja izborne funkcije organa Komore.

OTVARANJE I RAD SKUPŠTINE

Član 4.

Skupštinom rukovodi Radno predsjedništvo kojeg čine predsjednik i dva člana.

Skupštinu otvara i njenim radom, u svojstvu predsjednika Radnog predsjedništva, rukovodi predsjednik Komore, a u slučaju njegove odsutnosti  podpredsjednik Komore. U iznimnom slučaju nužne odsutnosti i predsjednika i podpredsjenika Komore, Skupštinu otvara i njenim radom rukovodi osoba koju odredi Upravni odbor Komore ( u daljem tekstu: Predsjednik Radnog predsjedništva).

Nakon otvaranja Skupštine, predsjednik Komore ili osoba koja ga zamjenjuje, utvrđuje broj prisutnih delegata  radi  ocjene da li postoji kvorum za održavanje Skupštine u skladu sa odredbama Statuta Komore.

Član 5.

Kada predsjednik Komore ili osoba koja ga zamjenjuje, utvrdi da se Skupština može održati i donositi pravno valjane odluke, pristupa se izboru preostala dva člana Radnog predsjednišva, zapisničara (koji ne mora biti delegat u Skupštini) i dva ovjerivača zapisnika.

Prijedlog za članove Radnog predsjedništva , zapisničara i ovjerivače zapisnika daje predsjednik Komore, a može ga dati i svaki član Skupštine na samoj Skupštini.

U slučaju da postoji više prijedloga, izbor se provodi javnim glasanjem, za svakog predloženog kandidata zasebno, a izabrani su oni delegati koji su dobili najveći broj glasova.

Član  6.

Predsjednik Radnog predsjedništva rukovodi radom Skupštine, održava red, objavljuje rezultate glasanja i odluke Skupštine.

Tokom trajanja Skupštine, a posebno tokom donošenja odluka, Radno predsjedništvo vodi računa da Skupštini prisustvuje dovoljan broj delegata kako bi donesene odluke bile pravno valjane, te u slučaju sumnje može zatražiti da se ponovno utvrdi broj prisutnih delegate u Skupštini.

Član 7.

Ako Radno predsjedništvo iz bilo kojeg razloga nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost do zaključenja Skupštine, Skupština može opozvati njegov izbor te izabrati drugo Radno predsjedništvo.

Član 8.

Radno predsjedništvo predlaže Skupštini na usvajanje prijedlog dnevnog reda koji je objavljen u pozivu za Skupštinu kao i one obrazložene prijedloge dopuna i izmjena dnevnog reda koje su dostavile regionalne komore i delegati skupštine najkasnije pet (5) dana prije datuma zakazane Skupštine ili koje je naknadno odlučio predložiti Upravni odbor Komore.

O usvajanju prijedloga dnevnog reda, odlučuje Skupština javnim glasanjem većinom glasova prisutnih članova. Daljnji rad Skupštine odvija se prema usvojenom dnevnom redu.

Član 9.

Predsjednik Radnog predsjedništva daje riječ isključivo prisutnim delegatima u Skupštini, po redosljedu kojim su se prijavili za raspravu.

U pravilu, delegat u Skupštini, koji dobije pravo na diskusiju, može o jednoj tački dnevnog reda raspravljati samo jednom u trajanju ne dužem od pet (5) minuta, osim ako Radno predsjedništvo u iznimnim slučajevima, u interesu rada Skupštine, drugačije odluči. Ova se odredba ne odnosi na izlagače po pojedinim tačkama dnevnog reda.

Delegat ima pravo na jednu repliku u trajanju od jedne (1) minute.

Pod uslovima iz prethodnog stava, delegat koji dobije riječ ima pravo neometanog izlaganja.

Član 10.

Delegat koji svojim istupima ometa rad Skupštine, može biti udaljen sa Skupštine odlukom većine delegata .

Član 11.

Rasprava u pravilu traje sve dok svi delegati koji sudjeluju u raspravi ne dovrše svoja izlaganja. Iznimno, ako Radno predsjedništvo  zaključi da se rasprava ponavlja bez direktne koristi po rad i odlučivanje Skupštine, dalja rasprava po pojedinim tačkama dnevnog reda se može okončati odlukom većine delegata.

Član 12.

Poslije završene rasprave o pojedinim tačkama dnevnog reda ili o nekoliko spojenih tačaka dnevnog reda, predsjednik Radnog predsjedništva određuje glasanje o postavljenim prijedlozima.

U slučaju više prijedloga o istom pitanju,o redoslijedu glasanja odlučuje Radno predsjednišvo.
Član 13.

Redovna i vanredna Skupština u pravilu donose odluke javnim glasanjem, osim ako se na prijedlog Radnog predsjedništva većina delegate opredjeli za tajno glasanje.

Izborna Skupština donosi odluke o izboru organa Komore tajnim glasanjem.

Javno glasanje provodi se dizanjem ruku «ZA» prijedlog, «PROTIV» prijedloga i «SUZDRŽAN». Prijedlog se smatra usvojenim kada «ZA» prijedlog glasa više od ½  prisutnih članova Skupštine.

Tajno glasanje se provodi na pripremljenim glasačkim lističima na kojima se određuje način glasanja za i protiv prijedloga.

Član 14.

Kada je na dnevnom redu usvajanje Statuta ili Kodeksa advokatske etike Komore, odluka se smatra usvojenom ako je za istu glasalo više od polovine delegata svake regionalne komore.

U slučaju iz prethodnog stava Radno predsjedništvo vrši prozivku svakog prisutnog delegata iz svake regionalne komore, koji javno glasa , nakon čega se utvrđuju rezultati glasanja po svakoj regionalnoj komori.

Član 15.

Kad je o pojedinoj tački dnevnog reda donesena odluka, o njoj se više ne može raspravljati.

Izuzetno, ako se tokom rada Skupštine utvrdi da je o pojedinoj tački dnevnog reda donesena pogrešna ili nepotpuna odluka, Skupština može većinom glasova odlučiti da se ta tačka stavi ponovno na dnevni red i provede nova rasprava radi donošenja nove odluke.

Član 16.

Rad Skupštine traje dok se ne podnesu svi izvještaji, dovrše sve rasprave i donesu odluke o svim tačkama dnevnog reda.

Izuzetno, započeta skupština se zbog opravdanih razloga  može odložiti , na prijedlog Radnog predsjedništva za kojeg glasa većina prisutnih delegata.

Skupštinu zaključuje predsjednik Radnog predsjedništva.

IZBOR I OPOZIV ORGANA KOMORE

Član 17.

Prije održavanja izborne Skupštine, provodi se predkandidacijski postupak, tokom kojeg se mogu predlagati i isticati kandidati za predsjednika Komore, te ostala tijela Komore koje bira Skupština.

Predkandidacijski postupak započinje najkasnije šezdeset dana prije održavanja izborne Skupštine a završava petnaest dana prije izborne Skupštine.

Upravni odbor Komore, dužan je pravovremeno o održavanju Izborne skupštine, početku i trajanju predkandidacijskog postupka, dopisom izvijestiti sve regionalne komore, sa uputom o pravima i načinu predlaganja kandidata u skladu s odredbama ovog Poslovnika.

Član 18.

Pravo predlaganja delegata za predsjednika Advokatske komore FBIH te ostala tijela Komore imaju svi advokati Advokatske komore FBiH , Skupštine, Upravni odbori regionalnih advokatskih komora kao i Upravni odbor Advokatske komore FBIH.

Prilikom predlaganja kandidata, ovlašteni predlagači su dužni voditi računa o Ustavom zajamčenom načelu jednakopravnosti i nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u FBIH i ostalih, kao i načelu ravnopravnosti spolova.

Član 19.

Svi prijedlozi za organe Komore moraju biti dostavljeni Upravnom odboru Komore najkasnije petnaest dana prije održavanja izborne Skupštine. Prijedlozima moraju biti priložene pismene saglasnosti predloženih kandidata o prihvatanju kandidature. 

Kandidat može prihvatiti kandidaturu samo za jednu funkciju u organima Komore.

Član 20.

Svaki član Komore ima pravo da bude kandidovan i biran za organe Komore ako:

– nije krivično kažnjavan za djela iz čl. 18.  st. 1. tač. 5. Zakona o advokaturi;

– nije disciplinski kažnjavan za djela učinjena u vezi sa vršenjem advokatske djelatnosti;

– nema neizmirenih dugovanja na ime članarine ili drugih materijalnih obaveza prema Komori, u vrijeme kandidovanja i izbora;

– ispunjava posebne uvjete predviđene za kandidovanje i izbor za određene dužnosti u organima Komore.

Član 21.

Za predsjednika i potpredsjednika Komore mogu biti predloženi i birani kandidati koji najmanje petnaest (15) godina obavljaju advokatsku djelatnost i ispunjavaju uvjete iz prethodnog člana ovog poslovnika.

Za člana Upravnog i Nadzornog odbora Komore može biti predložen i biran kandidat koji najmanje deset (10) godina obavlja advokatsku djelatnost i ispunjava uvjete iz prethodnog člana ovog poslovnika.

Za predsjednika i zamjenika predsjednika disciplinskog suda, disciplinske sudije, disciplinskog tužioca i zamjenike disciplinskog tužioca Komore može biti predložen i biran član Komore koji najmanje pet (5) godina obavlja advokatsku djelatnost i ispunjava uvjete iz prethodnog člana ovog poslovnika.

 Član 22.

Na temelju svih prijedloga, Upravni odbor Komore utvrđuje prijedloge kandidacijskih lista za organe Komore.

Za izbor predsjednika i podpredsjenika Komore sačinjava se jedna kandidacijska lista.

Pojedini kandidat se može nalaziti samo na jednoj kandidacionoj listi, prema pismenoj saglasnosti koju je dao.

Upravni odbor će kandidacijske liste sačiniti  pojedinačno za svaki organ Komore koji se bira , te uvrstiti kandidate koji po odredbama Statuta Komore i ovog Poslovnika mogu biti birani za organe Komore, a koji su predloženi na način propisan odredbama ovog Poslovnika.

Upravni odbor je ovlašten zatražiti od regionalnih komora podatke nužne za ocjenu da predloženi kandidati ispunjavaju uvjete utvrđene ovim poslovnikom.

Kandidati se na kandidacijske liste uvrštavaju abecednim redom.

Upravni odbor dužan je sačiniti pismeno obrazloženje razloga zbog kojih pojedine predložene kandidate nije uvrstio u kandidacione liste. Obrazloženje se dostavlja tim kandidatima najkasnije 5 dana prije održavanja izborne Skupštine sa poukom o pravu ulaganja prigovora Skupštini u roku od 3 dana.

Upravni odbor će za skupštinu pripremiti i stav o uloženim prigovorima po kojima konačnu odluku donosi Skupština.

Član 23.

Kandidacijske liste usvaja izborna Skupština javnim glasanjem , vodeći računa da one osiguravaju primjenu Ustavom zajamčenog načela jednakopravnosti i nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda u FBIH i ostalih, te načela ravnopravnosti spolova.

Skupština prvenstveno odlučuje o uloženim prigovorima kandidata. Prigovor je usvojen kada je za njega glasalo više od polovine prisutnih kandidata. U slučaju usvajanja prigovora, kandidat se uvrštava na prijedlog kandidacione liste.

Lista je usvojena kada je za istu glasalo više od polovine prisutnih delegata.

Član 24.

Glasanje o predloženim kandidatima provodi i nadzire Izborna komisija koja se sastoji od ukupno tri (3) člana.

Kandidate za člana Izborne komisije predlaže Predsjedavajući Skupštine a prijedloge može stavljati i svaki delegat, vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti kandidata iz regionalnih komora.

Skupština javnim glasanjem odlučuje o prijedlozima i izabranim se smatraju oni kandidati koji su dobili veći broj glasova.

Članovi Izborne komisije ne mogu biti osobe koje su Komori dostavile pismenu izjavu kojom prihvataju kandidaturu u organe Komore za koje se vrši izbor.

Član 25.

Članovi Izborne komisije biraju između sebe predsjednika koji rukovodi radom Komisije i o rezultatima glasanja podnosi izvještaj Skupštini.

Član 26.

Izborna komisija dijeli glasačke listiće.Svaki prisutni delegat  dobiva po jedan glasački listić sa listom kandidata za svaki pojedini organ Komore koji se bira.

Nakon što je glasanje završeno izborna komisija utvrđuje rezultate izbora i o tome podnosi izvještaj Skupštini.

Član 27.

Glasanje se provodi na način da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata na listi i to najviše onoliko kandidata koliko ih se bira u pojedine organe Komore za koja su kandidovani.

Glasački listić mora sadržavati napomenu koliko se kandidata zaokružuje za svaki organ.

Član 28.

Ukoliko je na glasačkom listiću zaokruženo više kandidata nego što ih se bira u pojedini organ Komore, glasački listić se smatra nevažećim.Ukoliko je zaokružen manji broj kandidata od potrebnog,glasački listić se smatra važećim.Prazni ili prekriženi glasački listići su nevažeći.

Član 29.

Izabranim se smatraju oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova. U slučaju jednakog broja glasova,Skupština u ponovljenom glasanju odlučuje o prednosti jednog od dva kandidata.

Predsjednik i podpredsjednik Komore ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda u FBiH.

Za Predsjednika Komore izabranim se smatra kandidat  koji je dobio većinu glasova prisutnih delegata Komore dok se za podpredsjednika Komore smatra izabranim kandidat iz reda drugog naroda sa največim brojem glasova.

Član 30.

Nakon što je glasanje završeno i utvrđeni rezultati izbora, predsjednik Izborne komisije podnosi izvještaj Skupštini i proglašava rezultate izbora.

Član 31.

O radu Izborne komisije vodi se zapisnik koji sadrži:datum,ime predsjednika i članova Komisije, ukupan broj glasačkih listića koji su podijeljeni i onih koji su pronađeni u glasačkoj kutiji, broj važećih i nevažećih listića, broj glasova za svakog pojedinog kandidata te popis izabranih kandidata s dužnostima na koje su izabrani.

Zapisnik potpisuju svi članovi Izborne komisije.

Imena i dužnosti izabranih kandidata unose se u zapisnik Skupštine.

Glasački listići, zapisnik, kao i sav izborni materijal zatvara se i pečati u posebnoj omotnici i pohranjuje u arhiv Komore.

Član 32.

U slučaju prestanka mandata predsjednika Komore prije isteka perioda na koji je biran, funkciju predsjednika Komore preuzima podpredsjednik Komore a Skupština, bez provođenja predkandidacijskog postupka, na prijedog Upravnog odbora Komore, bira novog podpredsjednika do isteka mandata predsjednika.

U slučaju potrebe provođenja dopunskih  izbora za popunu mjesta člana organa Komore koje je ostalo upražnjeno prije isteka perioda na koji je biran, neće se provoditi predkandidacijski postupak već prijedlog kandidata utvrđuje Upravni odbor Komore a o izboru odlučuje Skupština.

Za slučaj da je predložen samo jedan kandidat, Skupština može odlučiti da se izbor provede javnim glasanjem.

Član 33.

Skupština rješava o ostavkama članova u organima Komore prije isteka mandata. Ostavka je usvojena ako za nju , javnim glasanjem, glasa više od polovine prisutnih delegata u Skupštini.

Obrazložen zahtjev za razrješenje dužnosti, odnosno opoziv pojedinog člana organa Skupštine i prije isteka mandata na koji je biran, može podnijeti predsjedniku Komore najmanje 1/3 ukupnog broja delegata Skupštine.

Predsjednik Komore je povodom zahtjeva iz prethodnog stava  dužan sazvati vanrednu Skupštinu. O razrješenju odnosno opozivu člana organa Komore Skupština odlučuje tajnim glasanjem. Odluka se smatra donešenom ako je za nju glasala većina prisutnih delegata Skupštine. 

ZAVRŠNE ODREDBE

Član 34.

O radu Skupštine sastavlja se zapisnik na temelju tonskog zapisa. Zapisnik  potpisuje predsjednik Radnog predsjedništva, zapisničar i dva ovjerivača zapisnika.

Zapisnik sa svim prilozima, kao što su pisani prijedlozi, primjedbe i slično, pohranjuje se u arhivu Komore.

Član 35.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom usvajanja na  Skupštini.

Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Skupštine Federalne advokatske komore od 14.09.2002. godine.

PREDSJEDAVAJUĆI SKUPŠTINE

FEDERALNE ADVOKATSKE KOMORE